Krovna tema jubilarne konferencije simboličnog naziva „10 Dana kao 10 godina“ bilo je desetljeće informatizacije u Hrvatskoj, osvrt na unapređenje poslovanja i općeg načina života te funkcioniranja društva zahvaljujući ICT projektima.

Sudionike je uvodno pozdravio predsjednik Uprave KING ICT-a Plamenko Barišić, osvrnuvši se na ICT industriju u posljednjih deset godina. Uspostavljen je niz kvalitetnih informatičkih odjela, stvoreno mnoštvo tvrtki i što je najbitnije, više od 30.000 ICT profesionalaca trenutačno radi u ICT i telekomunikacijskom sektoru. U svjetskim smo se razmjerima pokazali konkurentnima kada je riječ o znanju, vještinama i sposobnosti ICT profesionalaca. Iznimno su rijetki slučajevi da ICT sustavi nisu ispunjavali svoje zadaće ili da su prouzročili neku značajniju štetu u poslovanju, a to je dokaz kvalitete i pouzdanosti industrije koja je, uostalom, proglašena strateškom.

Na okruglom stolu „Koliko nam je informatizacija u deset godina promijenila živote i poslove, a što nas tek čeka“, predsjednici Uprava OTP banke Hrvatska Balasz Bekeffy i APIS IT-a Hrvoje Somun te Ivica Perica, direktor u Odjelu poslovnog savjetovanja Delloittea i Sonja Popović, direktorica SAP Hrvatska, govorili su o izazovima u njihovu biznisu u ovom trenutku, o konkurenciji te o informatizaciji u slijedećih deset godina. Za uvod u okrugli stol, Miodrag Šajatović, glavni urednik poslovnog tjednika Lider prikazao je informatičku revoluciju svuda oko nas onako kako ju je doživio “običan korisnik”, konzervativan, ali još uvijek sklon prihvaćanju promjena.

Dejan Ljuština, član Uprave PwC Hrvatska govorio je o glavnim pokretačima koji mijenjaju ICT eko sisteme, a prvo mjesto svakako pripada mobilnosti. Ljuština je predstavio nove igrače na tržištu koji bez ulaganja u infrastrukturu, u godinu dana stižu od nule do milijuna korisnika ili dolara prometa. Osvrnuo se i na „big five“ koji (još uvijek) vladaju globalnim tržištem i usmjeravaju trendove. Uglavnom, promjene se događaju preko noći, nestaju podjele na sektore industrije ili usluga kao što nestaju i barijere, pa gotovo svatko s dovoljno mobilnom i dovoljno atraktivnom idejom može stupiti na tržište koje je uvijek globalno. Investirat će se u projekte koji imaju mobilna rješenja, u one koji povezuju različite sektore usluga i one koji otvaraju nove mogućnosti u području obrazovanja i zdravstva

Jubilarnu konferenciju su otvorila i zatvorila dva sveučilišna profesora – rektor zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. Damir Borasanalizirao je izazove i dvojbe hrvatskog visokog obrazovanja u koje se ulaže samo 0,89% BDP-a u srazu s potrebama tržišta. Iznio je i jednu činjenicu iz sveučilišne stvarnosti – nema dovoljno kandidata koji mogu položiti ispite potrebne za upis na tehnološke fakultete. Jednostavno, Sveučilište bi moglo i htjelo „proizvoditi“ više stručnjaka za ICT i slične industrije kad bi bilo dovoljno „štofa“.

Na kraju niza izlaganja o svijetu koji se potpuno promijenio u samo desetak godina, a mijenjat će se svakoga dana, prof. dr. Ivica Puljak sa splitskog FESB kao motivacijski govornik otišao je korak dalje – u svemir. U izuzetno zanimljivom izlaganju „Što sve znamo o svemiru, a što još ne znamo?“, prof. Puljak je govorio o istraživanjima nastanka svemira (najširoj javnosti poznatijoj kao „potraga za Božjom česticom“ iako znanstvenici to nikad tako ne bi rekli.) Hrvatska je jedna od četrdesetak zemalja, a naš prof. Puljak jedan od 3000 znanstvenika koji sudjeluju u tom impresivnom znanstvenom pothvatu. (Bug.hr)