Kaspersky u novom istraživanju za prvu polovicu ove godine pokazuje da pametne zgrade nisu još uvijek sigurne koliko bi trebale biti, pa su njihovi autonomni sustavi skloni napadima koji u konačnici mogu izazvati podosta problema svima koji o tim sustavima ovise.

Konkretnije, riječ je o čak 37,8 posto računala koja kontroliraju autonomne sustave, a da su bila žrtvama kibernetičkih napada. Većina njih blokiralo je prijetnje, koje zapravo u velikoj većini ni nisu kao cilj imale pametne zgrade, ali one donose nuspojave koje mogu ostaviti štetne posljedice na sustave koji su temelj pametnih zgrada.

U samom se istraživanju radilo o 40 tisuća pametnih zgrada diljem svijeta, a napadi su utjecali na senzore i kontrolere koji nadgledaju i upravljaju dizalima, ventilacijom, grijanjem, hlađenjem, osvjetljenjem, električnom energijom, vodovodnim sustavima, video nadgledanjem, alarmima, protupožarnim sustavima i drugim sigurnosnim sustavima. Naravno, već sama ova lista dovoljno govori o činjenici koliki bi problem bio kad bi netko neovlašten imao kontrolu nad svim navedenim sustavima.

Upravo zato nije na odmet ponoviti koliko je sigurnosni aspekt u vrijeme toliko povezanih sustava i uređaja bitan. Naime, svaka “provala” znači kontrolu nad previše aspekata funkcioniranja, u ovom slučaju, zgrade. Dakle, oni koji rade pametnu zgradu, ne smiju štedjeti kad se radi o njenom sigurnosnom segmentu.

Dakle, postalo je jasno da ukoliko su uređaji umreženi, mogu ne samo biti ranjivi već i napadnuti, što nije nimalo poticajna misao. Zato postoji toliki otpor javnosti prema Internetu stvari (IoT), kojem sigurnost nije baš najveća vrlina. Nažalost, to je činjenica i to treba promijeniti na bolje. Sreća je da postoje kompanije kao Kaspersky, kao i stručnjaci koji rade za njega i slične sigurnosne kompanije, pa se problemu može pristupati na odgovarajuć način i u konačnici možda stignu rješenja na korist svima.

 

Izvor: https://www.ictbusiness.info/