Virtualna stvarnost – tehnologija budućnosti
Autor: Darko Sigur
Ideja virtualne stvarnosti (Virtual Reality – VR) je oduvijek bila obećavajuća i prisutna među nama. Svi smo je u nekome obliku već vidjeli na filmskome platnu, a koncepcija je uvijek bila više-manje ista – stavi naočale/uređaj na glavu i uđi u virtualni svijet, pobjegni od stvarnosti. Pred nama je vrijeme u kojem virtualna stvarnost više neće biti samo ideja, mašta ili neki uređaj koji smo vidjeli na TV-u. Postoji vrlo velika vjerojatnost da će kroz 5 godina svatko tko posjeduje igraću konzolu ili gaming računalo, imati u svojoj sobi i headset za virtualnu stvarnost.
Uređaji za virtualnu stvarnost prvi su se put počeli razvijati još krajem 80-tih godina prošlog stoljeća. Ideja je tad bila ista kao i u današnje vrijeme ali nažalost tehnologija tog doba nije bila dovoljno razvijena da bi dovela ideju do zadovoljavajućeg proizvoda koji bi bio dostatno uvjerljiv pri korištenju. U to vrijeme također je eksplodirala nova tehnologija koja je bila puno više obećavajuća od virtualne stvarnosti – Internet. Tako je sredinom 90-tih godina prošlog stoljeća VR industrija zatvorila svoja vrata i prestala s razvijanjem tehnologije.
To se promijenilo kada je 2013. mladić po imenu Palmer Luckey, tada 19-godišnjak, uzeo nekoliko tehnologija i spojio ih u jednu cjelinu. Njegova prva verzija VR headseta bila je dosta nezgrapna, grafika je bila osnovna, ali je zato iskustvo bilo vrlo iznenađujuće – realno. Pokrenuo je Kickstarter kampanju, prikupio 2 milijuna dolara i krenuo s proizvodnjom. Tako je nastao „Oculus Rift“ Development Kit 1. Facebook je prepoznao potencijal ove tehnologije i početkom 2014. godine kupio Oculus za 2 miljarde dolara.
Ostali veliki tehnološki igrači su također prepoznali potencijal ove tehnologije budućnosti i počeli s razvijanjem svojih verzija VR headseta. Sony je predstavio verziju pod imenom „Project Morpheus“, VR headset za PlayStation 4. Valve, proizvođač PC igara i najveći distributer istih preko svog online servisa Steam, u suradnji sa HTC-om predstavlja „HTC Vive“, VR headset za računalo, ujedno i veliku konkurenciju Oculus Riftu.
Oculus Rift trenutno je u Development Kit 2 fazi razvoja, s rezolucijom ekrana od 1920×1080 piksela (960×1080 po jednom oku) i brzinom osvježavanja od 90 Hz te senzorima za praćenje pokreta glave sa „6DOF“ (6 degrees of freedom) – detekcijom pokreta u svim smjerovima. Kako je u uređaju ekran koji gledamo na nekoliko centimetara razmaka od očiju, vrlo je bitno da je taj ekran visoke razlučivosti što pridonosi realnosti prikaza slike. Završna verzija za krajnje korisnike će tako imati još višu rezoluciju – 2160×1200 piksela (1080×1200 po svakom oku). Na računalo će se spajati preko DVI/HDMI i USB sučelja. Očekivani izlazak ovog uređaja na tržište je u prvom kvartalu 2016.
| DK1 | DK2 | Završna verzija | |
| Rezolucija ekrana u pikselima(po jednom oku) | 1280×800(640×800) | 1920×1080 (960×1080) | 2160×1200(1080×1200) |
| Praćenje pokreta glave | 3DOF | 6DOF | 6DOF |
HTC Vive za razliku od Oculus Rifta ne koristi jedan ekran podijeljen na dva dijela, već dva zasebna ekrana rezolucije 1920×1080 piksela i brzinom osvježavanja od 90 Hz za svako oko. S razvojem su otišli korak dalje od Oculus Rifta te su razvili i dva uređaja za praćenje pokreta ruku koji se drže u šaci. Također dolazi sa dvije laserske bazne stanice koje postavljene na dva kraja sobe mogu prostorno pratiti pokrete osobe, u prostoru oko 20 metara kvadratnih. Ovaj uređaj ukupno koristi preko 70 senzora za praćenje pokreta. Planirani izlazak HTC Vive headseta je krajem 2015. godine, u predblagdansko vrijeme.
Sonyjev VR headset pod imenom Project Morpheus moći će se koristiti isključivo s igraćom konzolom PlayStation 4. Sony Project Morpheus koristi ekran manje rezolucije od svojih konkurenata, 1920×1080 piksela (960×1080 po jednom oku), ali s brzinom osvježavanja od 120 Hz. Također će imati dva uređaja za praćenje pokreta ruku u kombinaciji s već dostupnim uređajem PS Eye, slično kao i HTC Vive. Planirani izlazak je u prvom kvartalu 2016. godine.
Osim ova tri vodeća proizvoda, tu je nekolicina low-budget varijanti koji rade na principu plastičnog okvira headseta u koji se umetne mobilni telefon te se tako dobije VR headset. Jedan od takvih proizvoda je Samsung Gear VR, koji je nastao u suradnji Samsunga i Oculusa. Taj uređaj radi sa Samsung Galaxy Note 4 ili Galaxy S6 uređajima.
Ostali VR headseti koji rade na principu mobilnih telefona su Carl Zeiss VR One, Archos VR Headset, Google Cardboard, …
Osim zabave i igara, ova tehnologija ima i nekolicinu praktičnih upotreba. Može se koristiti za istraživanje nedostupnih lokacija na Zemlji – primjerice, u kombinaciji s Google StreetViewom moći ćete virtualno posjetiti koje god mjesto vam padne na pamet. Već se koristi u arhitekturi kako bi se isprobao neki projekt prije same gradnje. U medicini se koristi za učenje mladih doktora, u smislu virtualne operacije. Koristi se kao terapija za liječenje kognitivnih poremećaja ponašanja – fobija, pa čak i PTSP-a.
Vjeruje se da će se u budućnosti koristiti u edukaciji i da će postojati cijele virtualne učionice.
Koja će primjena ove tehnologije virtualne stvarnosti uspjeti, a koja neće, pokazat će samo vrijeme. U svakom slučaju, uz ovakve i nove tek nadolazeće tehnologije, budućnost se čini vrlo zanimljivom – iščekujemo ju s nestrpljenjem!
